fbpx

Magnolije – najranije poznate cvjetnice, prikladne za svaki vrt

Naslovna / Magnolije – najranije poznate cvjetnice, prikladne za svaki vrt

Uvodno o magnolijama
Magnolije su sa svojim upečatljivim cvjetovima, opojnim mirisom i sjajnim zelenim lišćem jedan od najljepših cvatućih grmova/drveća.

Magnolija (lat. Magnolia) pripada porodici magnolijevki (Magnoliaceae), u koju ubrajamo 240 vrsta magnolija, ali i 2 vrste liriodendrona/tulipanovca (Liriodendron chinense i Liriodendron tulipifera).
Magnolija je nazvana po francuskom botaničaru Pierreu Magnolu, koji je opisao ovu vrstu još u 17. stoljeću.
Vjeruje se da su magnolije najranije poznate cvjetnice, a njihovi fosili datiraju više od 100 milijuna godina.
Stabla magnolije postojala su i prije pčela pa se za oprašivanje oslanjaju na kornjaše.

magnolija

Zanimljivo je da magnolije ne proizvode nektar, nego cvjetovi proizvode velike količine peludi koju kornjaši i pčele koriste kao hranu.

Raznolikost i raskoš magnolija

Magnolije krase prostor raznolikošću lišća i cvjetanja, dolaze u širokom rasponu vrsta i sorti koje odgovaraju svakoj veličini vrta. Razlikujemo ih po obliku i visini rasta, boji, obliku cvjetova i sl..

U smislu veličine, magnolije mogu biti visine od 2 m (grm), dok masivno drveće magnolije mogu doseći visinu preko 20-25 metara.
Boja cvjetova magnolija može biti bijela, žuta, ružičasta i ljubičasta te u gotovo svim nijansama istih.
Po obliku, cvjetovi magnolije mogu imati oblik tulipana ili zvijezde.
Osim toga, razlikujemo zimzelene i listopadne vrste magnolije.

Osim različitih nijansi boja lista i cvijeta, sorte magnolije razlikuju se po periodu cvatnje, tako da neke cvjetaju tijekom ljeta, dok druge cvjetaju u rano proljeće.

Cvjetovi magnolije pojavljuju se iz pupoljaka nalik na vrbu, koji nastaju tijekom prethodne vegetacije.

Na listopadnim sortama cvjetovi se otvaraju u rano proljeće, prije nego što se pojave listovi. Tijekom ranog proljeća (kraj ožujka-početak travnja), obično prve s cvjetanjem započinju Magnolia stellata (zvjezdaste magnolije), potom Magnolia kobus (ožujak ili travanj), dok Magnolia x soulangeana i Magnolia acuminata cvatu tijekom travnja do svibnja. Magnolia liliflora (ljiljanocvjetna magnolija) s cvjetanjem započinje nešto kasnije, od lipnja do rujna.

Zimzelene vrste (Magnolia grandiflora) najjače cvjetaju tijekom prijelaza s proljeća na ljeto (lipanj-srpanj ), no zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova mogu cvasti i dulje.

Zbog svega toga, magnolije su omiljene cvjetnice prikladne za svako dvorište, ne samo zbog svog mirisa, već i zbog raznolikosti oblika i boja.

Sadnja, uzgoj, zalijevanje i orezivanje magnolija

Mjesto sadnje i način uzgoja magnolija ovisi o vrsti magnolije. Postoje vrste koje podnose vrlo niske temperature, kao i vrste koje su osjetljive na hladnoću.

Magnolije zahtijevaju malo njege i otporne su na mnoge bolesti i štetočine. Osim toga, nude dug životni vijek (neke i više od 100 godina).

U pogledu tala, dobro podnose glinena, ilovasta ili pjeskovita tla.

Najviše će cvjetati na sunčanom do polusjenovitom mjestu, zaštićenim od vjetra.

Većina sorti podnosi vruća ljeta i umjerenu sušu, međutim, mlađe drveće treba redovito zalijevati do potpunog uspostavljanja korijenog sustava.

Kada i kako orezati magnoliju ovisi o tome je li listopadna ili zimzelena.

Listopadne sorte treba orezivati u kasno ljeto, zimzelene sorte treba orezivati u proljeće.

Kad su listopadne magnolije mlade, orežite sve slabe, oštećene, suhe ili nepravilne grane koje kvare željeni oblik magnolije.
U sljedećim godinama orezujte samo kako biste uklonili suhe i oštećene grane ili postigli željeni oblik.
Okomite izdanke kod odraslih primjeraka treba ukloniti rezanjem do osnove.
Listopadne magnolije orezujte između sredine ljeta i rane jeseni, kad su listovi potpuno otvoreni.

Mlade, zimzelene magnolije općenito ne trebaju orezivanje, osim ako ne želite ukloniti donje grane kako biste stvorili čisto deblo.

Nakon formiranja krošnje zimzelene magnolije, u proljeće, ukloniti suhe i oštećene grane.

Vrste magnolija

Magnolia grandiflora (velecvjetna magnolija) je krupnocvjetna zimzeleno stablo, s područja jugoistoka Amerike, a može narasti i preko 20 metara u visinu. Zato se ovu vrstu ne preporučuje saditi u blizini građevina. Listovi su joj vrlo krupni, kožasti i tamno zelene boje. Cvjetovi su vrlo krupni, između 15-20 cm u promjeru, blagog su mirisa i kremasto bijele boje. Cvjeta tijekom prijelaza s proljeća u ljeto, tijekom lipnja i srpnja, no zbog sukcesivnog otvaranja cvjetova može cvjetati i dulje. Češće uzgaja u primorskim krajevima, ali dobro uspijeva i u kontinentalnim predjelima naše zemlje. Treba imati na umu da sve magnolije treba saditi na mjestima koja su zaštićena od bure i jakih vjetrova.

Magnolia x soulangeana je najraširenija i najpoznatija vrsta magnolije u svijetu i kod nas. Nastala je križanjem između Magnolia denudata i Magnolia liliiflora. Raste do visine 6 m, a listovi su joj jednostavni, ovalnog oblika i zelene boje. Cvjetovi se nalaze na vrhovima grančica, pravilnog su oblika i vrlo krupni. Boja cvijeta je roze, bijele ili ljubičaste boje. Cvjeta u proljeće, od ožujka do travnja. Uspijeva na vlažnom i dobro dreniranom tlu, na suncu ili u polusjeni. Najviše cvjetova i bujniji rast možete osigurati sadnjom na osunčanom i od vjetra zaštićenom mjestu. Ova vrsta je jedna od najjednostavnijih vrsta magnolija za uzgoj.

magnolija

Magnolia stellata (zvjezdasta magnolija) je spororastuća vrsta magnolije, porijeklom je iz Sjeverne Amerike i istočne Azije. Radi sporog rasta idealna je za uzgoj u malim vrtovima. Naraste od 2,5 – 4m visine. Cvate već u prvoj godini nakon sadnje, iznimno dekorativnim cvjetovima u obliku zvijezde. Cvijet je bijele boje, blagog mirisa i krupan, promjera oko 7 cm. Cvate prva od svih vrsta magnolija, već početkom travnja, a listovi se pojavljuju oko mjesec dana nakon cvjetanja. Otporna je na temperature do -15 °C, radi toga je pogodna za uzgoj u kontinentalnim krajevima.

magnolija

Magnolia kobus (japanska magnolija) je listopadna vrsta porijeklom iz Japana. Najotpornija je među magnolijama. Naraste do visine od 10 m, a krošnja joj najčešće ima oblik grma. List je ovalnog oblika, svjetlo-zelene boje. Cvjeta prije listanja u rano proljeće ( od ožujka ili travnja), malim bijelim cvjetovima., a cvijet je bijele boje ugodnog, nježnog mirisa. Dobro uspijeva na osunčanom ili polusjenavitom položaju te bogatom i dobro dreniranom tlu.

Magnolija liliflora (ljiljanocvjetna magnolija) je listopadni ukrasni grm, srednje veličine. Maksimalna visina joj se kreće između 2-4 m, što ju čini idealnom za uzgoj u manjim vrtovima. List je izduženog oblika, tamno zelene boje, duljine do 20 cm. Cvijet je uspravnog oblika, tamno ljubičaste boje izvana, a iznutra nešto svjetlije ljubičaste boje. Cvjeta od lipnja do rujna. Za uzgoj je idealan sunčani do polusjenoviti položaj te blago kiselo i dobro drenirano tlo.

Magnolia acuminata (zašiljena magnolija) je listopadno drvo porijeklom iz Sjeverne Amerike, gdje je zbog oblika plodova nazivaju i drvo krastavca ili planinska magnolija. Pripada u veće primjerke ove vrste i može narasti 12-21 m u visinu te 6-9 m u širinu. Listovi su ovalni, zelene boje. Cvijet je nježno žute do zeleno plave boje te ima oblik tulipana. Cvjeta od travnja do svibnja na vrhovima grana. Krajem ljeta se na mjestu cvjetova javljaju crveni češerići. Zanimljivo je da su nezrele plodove može koristiti za aromatiziranje viskija. Kod odabira mjesta za sadnju treba uzeti u obzir da za uzgoj zahtjeva dosta prostora te sunčani do polusjenoviti položaj. Nije zahtjevna s obzirom na sastav tla, tako da dobro uspijeva na svim vrstama tla.

magnolija

Cjelokupnu našu ponudu magnolija možete pogledati ovdje.

Osim navedenih magnolija, postoje i Magnolia denudata (gola magnolija, Yulan-magnolija), Magnolia sieboldii (Sieboldova magnolija) te Magnolia tripetala (kišobranasta magnolija).

Zaključno o magnolijama

Magnolije se smatraju jednim od najljepših ukrasnih grmova/drveća, s fenomenalnim cvjetovima koji imaju ugodan miris koji podsjeća na miris tropskog voća.

Osim toga, magnolije su vrlo dugovječne te mogu živjeti i više od 100 godina, a otporne su na zagađenje i smog pa ih je moguće saditi i u gradovima.

Magnolije se može saditi kao samostalne biljke ili u paru s drugim biljkama te u drvoredima.

Zbog svojih karakteristika te različitosti vrsta koje daju veliku mogućnost odabira, magnolija je poželjan odabir za gotovo svako podneblje te svaki vrt.

Cjelokupnu našu ponudu magnolija možete pogledati ovdje.